Revolucija s filterom

Premda ima i onih koji na sudbinu radnika TDZ-a gledaju kao na karmičku pravdu koja sustiže zaposlenike "tvornice smrti", dok drugi upozoravaju kako činjenica da je TDZ bila profitabilna prethodnih godina na dinamičnom tržištu kojim caruje marketing ne znači ništa; potpisanome je svejedno gesta pedesetak radnika koji već tjedan dana provode u pogonima tvornice u Zagrebu čuvajući strojeve i zgradu - u startu bila simpatična. Ma kako nezgrapna, barem je akcija protiv Sistema - glasila je približna racionala. Osim toga, onome tko je voljan kopati po brojnim izvorima, bit će jasno kako pretvorba dotične tvornice nije bila sasvim čist posao.
Alergičan na blagdanske nebuloze propisane od sistema kontrole misli koje se tradicionalnom inercijom štuje na ovim prostorima, vaš je nakazni domaćin tako ovih dana spas potražio u najkomunističkijoj od revolucija ponuđenih ovog vikenda - ni ne sluteći kako ga i ovdje očekuje porazan omjer anarhije i križeva te scena radničke klase koja se od vlastitog nasljeđa ne može dovoljno ograditi. I to ne zbog nedostatka truda.
U subotu, nepovjerenje caruje. Radnici koji čuvaju tvornicu goste dočekuju na stoliću ispred same zgrade; opetovano pitaju za "novinarske iskaznice". Koje nisu, kako smo ih izvijestili, nikakva garancija ičega i u pravilu su vrlo jeftina stvar kako za steći tako i lažirati. Do ovog trenutka, interes medija je već bitno splasnuo i zauzimanje tvornice u sjeni je novih okusa tjedna. Nekolicina koja čuva ulaz u zgradu još uvijek je vidno opijena vlastitom inicijativom, "čuvari" ulaza imaju tamne naočale i tek malčice odlučnije kretnje nego je potrebno, a zbog sumnje u špijune koje bi poslali vlasnici iz TDR-a u sam krug zgrade tvornice ne puštaju nikog bez naloga ili pečenog odojka na onome što izgleda kao limena stranica mašine za veš.
Prema izjavi sindikalne povjerenice Slavice Lovrić s kojom smo popričali, u tom trenutku u tvornici su bila 42 radnika, što je 20 posto od ukupnog broja. Na pitanje prihvaćaju li ostali zaposlenici situaciju s otpremninama, odgovara kako je potpisan "protuzakonit sporazum", jer je "170 radnika osobno uvjetovan otkaz, što znači da su nesposobni obavljati svoje radne zadatke". Nije teško suosjećati s radnicima ni diviti se njihovoj hrabroj gesti - no gospođa Lovrić nas nije sasvim uvjerila kako slučaj otimanja tvornice može biti, kako je istaknula, "jako lijepa slika kako funkcionira pravna država" koja će nam poslužiti za više puta spomenuti "ulazak u Europu". Općenito, na transparentima oko tvornice i u pričama sudionika sveprisutna je naivna slika Europske unije kao mjesta apsolutne pravde - ponešto drukčija od stvarnosti Europe kojoj sve više napadana socijalna orijentacija zapravo smeta u konkuriranju mračnom Imperiju na globalnom tržištu.
No tek dva dana kasnije, na prosvjedu organiziranom u ponedjeljak, postalo je jasno koliko je zapravo uspješno iz glava ljudi isprana ideja o radničkoj klasi. "Mi nismo rekli: tvornice radnicima" ograđuje se jedna od parola, da bi ispod toga mlako dodala: "ali smo rekli: uzeli ste tvornice radnicima i upropastili ih". Retorika pobunjenika se posve retardirala u frazetine o vjeri u pravnu državu, otimanje tvornice konzistentno se predstavlja kao gesta koja nas približava Europskoj uniji, a netko iz sindikata Coca-Cole ili čega tome sličnog (oprostite mi na neprofesionalnosti, nisam pitao) - predao je povjerenici Novog sindikata kipić blažene djevice Marije s krunicom i natpisom "Međugorje". Ovog je sindikalna povjerenica kasnije nosila hodajući među okupljenim ljudima i brojnim križevima ukrašenim s "INRI" i parolama o otimanju i vlasti, proklamirajući kako (citiram) "Bog je s nama".
I red je - zašto katolički bog, prije više tisućljeća ustoličen kao sredstvo držanja naroda u gluposti, ne bi došao dati svoj blagoslov zbunjenim radnicima koji su pristojno, uz podršku desničara, uzeli tvornicu slijepo vjerujući u Europsku uniju kakvu im putem medija prodaje garnitura na vlasti; radnicima koji su nakon desetljeća propagande u strahu i od "k" iz komunizma i puni ograda prema povijesti radničkog pokreta?





