GNU na raskrižju
U ožujku je Multimedijalni institut (mi2) iz Zagreba ugostio, tijekom dva iznimno posjećena predavanja, jednog od najvećih živućih ideologa i praktičara slobode softvera, čija je ideologija već dulje vrijeme i stvarnost za rastuće milijune korisnika slobodnog operativnog sustava GNU s Linux kernelom. Richard Stallman ("RMS") već više od dvadeset godina sanja jedinstven san. U njegovu snu, softver je za razliku od većine toga što konzumiramo, beskrajno umnoživ alat koji može poslužiti za stjecanje i razmjenu znanja te unaprijeđenje društva. Svatko u posjedu softvera slobodan je dijeliti ga s drugima, koristiti ga za bilo koju svrhu, proučavati njegov izvorni kod i mijenjati ga po želji te dijeliti kopije izmijenjenog programa. Stallmanov san nakon ovih jednostavnih moralnih načela postaje čudan. Kroz dvadeset godina uobličen je u slobodni operativni sistem GNU, prihvaćen od širokog kruga ljudi te s Linux kernelom postaje miljenik biznisa diljem svijeta. Najčešće, međutim, bez teške ideološke premise priče o slobodi čija retorika širi za guštere u odijelima neugodan vonj komunizma. Stallmanov je genij u tome što ideološka premisa usprkos tome kod svakog korištenja, poput dobro podmazane mašine, zuji u pozadini - bio je dovoljno pametan da svoj san zaštiti koristeći oružje sistema, softversku licencu. Svatko tko koristi, mijenja i dijeli slobodan softver prihvaća uvjete GPL-a (General Public Licence), licence koja viralno osigurava da će svaka nadogradnja softvera koji je u javnoj domeni i ostati u javnoj domeni.
RMS je arhetipski geek, postmoderni cyber-hippie čija se vanjština i maniri fantastično uklapaju u predrasude (pozitivne ili negativne), koje eventualno gajite o zagovornicima ovih - za vlastodršce i korporativne moćnike - ekstremnih vidova slobode u društvu. Duge kose i brade, često bosih nogu i vječno autistična ponašanja, govori sporo i metodično te nevjerojatnom upornošću inzistira na stavljanju "intelektualnog vlasništva" u navodnike čak i kad samo govori o tom konceptu, a skraćenicu DRM izgovara samo kao "digital restrictions management" odbijajući srednju riječ pročitati kao "rights". Takvo ponašanje djeluje opsesivno, s vremenom i iritantno čak i onima koji se s njim posve slažu. Njegovo je objašnjenje kako to čini ne želeći doprinijeti jačanju tih pojmova - premda je ovaj diplomirani fizičar i kultni programer GNU compilera i Emacs-a svojevoljno posve neuk u pogledu pop-kulture, vrlo je svjestan snage propagande i javno izgovorenih riječi. I nije ni čudno - naučile su ga tome godine izvođenja točke Svetog IGNUciusa - sveca u halji s pločom starog modela tvrdog diska kao aureolom na glavi i prijenosnim računalom u ruci, koji "blagoslivlja naše kompjutere" u nadi da će ovi postati (ili ostati) slobodni.
Stallman je često napadan zbog "fanatičnog" ili "ekstremnog" stava prema slobodnom softveru - i to u sve većoj mjeri, premda su njegovi stavovi o slobodi softvera jednako ekstremni već dva desetljeća. Posebno to dolazi do izražaja u posljednje vrijeme, otkad je u pripremi treća verzija GPL-a, koja zabranjujući implementaciju DRM-a i miješanje s vlasničkim softverom još agresivnije štiti softver. Jedan od medijski eksponiranijih primjera miješanja slobodnog softvera s vlasničkim softverom je američki digitalni video rekorder TiVO koji koristi GNU/Linux i drugi slobodan softver, no pritom ne dopušta daljnje korištenje promijenjenog kôda. GPL 3 bi trebao osigurati da se takvi primjeri ne ponove - fenomen koji Stallman naziva "tivoizacija" i često ističe kao pokušaj gušenja slobodnog softvera.
Medijska hajka koja Stallmana prikazuje kao fanatika na nemogućoj misiji sve je intenzivnija, pri čemu se zaboravlja da je ovaj svoju misiju efektivno već ostvario – rezultat je toga operativni sustav koji koriste milijuni korisnika i na kojem opstaju mnoge tvrtke. No s pokušajem zaključavanja digitalnih sadržaja i jačanjem apsurdnih softverskih patenata, ulozi na stolu se mijenjaju - pri pojavi slobodnog softvera industriji ne smeta otvoreni kôd, nego doslovno - sloboda. Hoće li zajednica programera i korisnika odlučiti da su im važniji DRM-om zaštićeni sadržaji te sve brojniji patentnima zaštićeni mehanizmi koji rezultiraju jednostavnošću korištenja, vrijeme će pokazati.
Stallman je u Zagrebu održao dva predavanja. Prvo je bilo posvećeno opasnosti od softverskih patenata, dok je drugo bila majstorova standardna i dobro uvježbana točka sa Svetim IGNUcijem. Ako možemo nešto zamjeriti njegovim izlaganjima, to je što su održana pred publikom koja njegove stavove već dijeli - i time nalikuju prije na misu za vjernike, nego propovijedanje onima kojima te ideje nisu poznate. Nakon drugog predavanja imali smo priliku i popričati sa Stallmanom.
04: Biste li rekli kako postoji organizirana medijska kampanja protiv slobodnog softvera?
Ne znam baš koliko je organizirana. Da, postoji jedna koju predvodi Microsoft - i Microsoft često osniva organizacije kao paravan za plasiranje svojih stavova. Oni vole vrijeđati ljude koji podržavaju slobodan softver nazivajući ih komunistima. No zanimljivo je kako koriste paravane - dok mi nastupimo otvoreno i kažemo tko smo i za što se zalažemo, Microsoft ne želi da neprekidno izgleda kao da ti stavovi dolaze od tvrtke. Zato stvore naizgled nezavisne organizacije i pribave izvještaje od naizgled nepristranih istraživačkih grupa, koje su zapravo financirane od Microsofta. Ove će grupe reći ono za što su plaćene.
04: Imate li komentar na to kako je termin "sloboda" korišten od strane Busheve administracije?
Kad Bush kaže sloboda, misli na slobodu koja njemu omogućava da radi ono što želi. Bush ne poštuje slobodu ni demokraciju. Ni u svojoj zemlji, ni u bilo kojoj drugoj zemlji. On je neprijatelj slobode i demokracije. Njegov režim možda nije najokrutniji režim na svijetu - ima i drugih zemalja koje su u prosjeku mnogo okrutnije - pri čemu ne mislim da je ijedan režim dosegao Bushev u najgorim trenucima - ali postoje režimi koji su tijekom dužeg vremenskiog perioda okrutniji prema većem postotku svojih građana. No kad u obzir uzmete količinu utjecaja koju različiti neprijatelji demokracije imaju u svijetu, Bush je očito najgori neprijatelj slobode u svijetu. Sve što Bush kaže o slobodi i demokraciji je laž. Jer je protiv slobode i demokracije, a pretvara se kao da je za njih. Čini stvari koje uništavaju slobodu i demokraciju i naziva ih trijumfima. To sve više podsjeća na "1984". A uspijeva jer korporativni mediji ne razotkrivaju njegove laži. Obično. Ponekad to učine. No često ih posve zaobiđu. A čak i kad ga uhvate u laži, ništa se ne desi. Bio je uhvaćen više puta u laži nedavno. Lagao je glede toga što je znao o Iraku. Lagao je o uraganu Katrina - nekoliko dana nakon što je vidio upozorenja lagao je i rekao kako nitko nije pričao o tome. Posve su korumpirani. Dakle, što može biti očitije? A je li zbog toga svrgnut s vlasti? Trenutno nema etičke razlike između američke i kineske vlade.
04: Kako biste ocijenili trenutno stanje Hurda, drugog potencijalnog kernela GNU sistema?
Moguće je da ćemo ga morati prebaciti na drugu jezgru mikrokernela - nisam stručnjak jer, iako sam ja odabrao dizajn u početku, nikad nisam osobno radio na razvoju Hurda. Zapravo sam mislio pitati kako stvari stoje, jer je autor prije nekoliko mjeseci govorio kako će za nekoliko mjeseci biti dostupan novi mikrokernel koji će ispraviti neke probleme.
04: A što je s binarnim driverima i hardverom koji nije podržan? Postoji li repozitorij, lista hardvera koji trenutno nije podržan?
Ne, nemamo listu. Zapravo smo tražili dobrovoljce koji bi ponudili svoje vrijeme i održavali takvu listu, no nismo mogli dobiti pomoć, što je šteta. Tražili smo dobrovoljce za pojedina uska područja hardvera, no još uvijek nismo našli volontere. To je problem i trebamo ili pomoć, ili sredstva kojima bismo unajmili nekoga da održava takvu listu.
04: Pitanje povezano s ovima je: mislite li da će Hurd biti nužan? Odnosno, hoće li Linux kernel biti prebačen na treću verziju GPL-a?
Ne. Ne znam hoće li Linux biti prebačen na GPL 3, ali to nije ključno pitanje. Linux je sada slobodan softver, i čak i ako ne prijeđe na novi GPL, još uvijek će biti slobodan softver i ne moramo ga prestati koristiti.
04: No ne bi li bio značajan korak unazad, ukoliko oni koji održavaju Linux kernel... (Stallman upada u riječ)?
Ne, ne, ne. O. K., bilo bi značajno u jednom pogledu - jer je Linux jedan od programa koji su najvjerojatniji kandidati za "tivoizaciju", nakon koje više ne bi poštivao slobodu korisnika. Ono što GPL 3 čini je pokušaj opiranja "tivoizaciji" - opiranja planovima koji su pretvorili slobodu proučavanja i mijenjanja koda u lakrdiju. Oni kažu "da, dat ćemo vam izvorni kod i slobodno radite izmijenjene verzije", ali ove neće raditi - jer, ako stroj otkrije kako je verzija modificirana, neće vam dati da je koristite. Dakle, bit je - ako se Linux ne prebaci na GPL 3, ovo je problem jer će nastaviti izopačivati ga u neslobodan program, što će štetiti i korisnicima i njihovoj slobodi. To nas neće spriječiti u korištenju Linuxa, još uvijek ćemo ga moći koristiti u okviru GNU sistema, jer je slobodan softver i kao takav adekvatan. No problemi koje GPL 3 pokušava spriječiti neće biti spriječeni ukoliko ga ne primjene.
04: Ukoliko DRM bude prihvaćen, ne bi li bilo moguće oformiti tijelo koje omogućuje korisnicima potpisivanje vlastitog koda?
Bojim se da ne razumijem, nemam pojma o čemu pričate. Rekli ste, "ako DRM bude prihvaćen", ne znam što to znači, mogu zamisliti previše različitih značenja. Prihvaćen od strane koga? Za što?
04: Ako DRM mehanizmi budu dijelom slobodnog sistema?
Mislite, ako prihvatimo tivoizirane sisteme kao legitimne?
04: Ne "tivoizirane", ali ne bi li bilo moguće omogućiti korisnicima potpisivanje vlastitog koda?
Potpisivanje koda je jedna stvar, DRM je druga. Ne mogu odgovoriti na pitanje ako ga ne razumijem, i ne mogu imati mišljenje o scenariju ukoliko ga ne opišete jasnije. Dakle, tko su ti ljudi i što rade?
04: Pretpostavljam da se pitanje može postaviti kao: možete li vi zamisliti scenarij u kojem DRM nije prijetnja?
Ne, DRM je zao. Ideja DRM-a je oduzeti slobodu korisnicima. A da bi DRM uopće funkcionirao, moraju oduzeti korisnicima druge slobode - kao što je sloboda mijenjanja softvera i općenito pokušavaju učiniti nemogućim ili nelegalnim razvoj stvarnog slobodnog softvera za tu namjenu. Postoji nekoliko zlih stvari koje DRM podrazumijeva - svaki put, uvijek, moraju napraviti sve te stvari. Dizajniraju program kako bi vas ograničavao. Zatim vas spriječe u modificiranju tog programa, kako ne biste mogli zaobići restrikcije. Onda učine nelegalnim zaobilazak restrikcija pisanjem drugog programa. To je posve neprihvatljivo. Nema legitimne primjene DRM-a.
04: No mislite li da je DRM nužno ograničavajući?
Da.
04: Zamislite da imate vrata. I da se složite kako ćete ih jednostavno držati otvorenima.
Bojim se da ne shvaćam. Dali ste mi analogiju, no što je scenarij? Dajete mi nepotpune opise, ne mogu ih razumjeti. S čime se točno korisnici slažu?
04: Slažu se kako će koristiti, dijeliti i mijenjati softver - baš kao i pod GPL-om.
No kako je to onda različito od korištenja softvera pod GPL-om? Ne razumijem...
04: Možemo to pitati i kao: zašto mislite da je nužno odbiti DRM na nivou licence?
Jer je cilj GNU GPL-a osigurati da svi korisnici imaju četiri osnovne slobode. Problem zapravo nije specifično DRM, prije tivoizacija i "trecherous computing" (ono što industrija naziva "trusted computing", op. a.). To je ono što pokušavamo zaustaviti. Uobičajeni razlog zbog kojeg to rade je DRM. Drugi razlog je taj što, ako želimo da program pod GPL-om koristi sadržaj zaštićen DRM sustavom, moraju vam dati ključeve koji su nužni za pristupanje izlazu programa.
04: Dakle, po vama nije problem ako ne licenciraju Linux pod GPL-om 3?
Nije problem za GPL 3, no ako Linux nastavi koristiti licencu koja dopušta tivoizaciju, bit će problem za korisnike koji dobiju tivoizirane verzije. I zbog toga se nadam kako će promijeniti mišljenje.
04: A biste li mogli predvidjeti kolika je vjerojatnost za promjenu odluke?
Ne. Kad govorite o odluci jedne osobe (Linusa Torvaldsa, op. a.), nema smisla govoriti o vjerojatnostima.
(Izvorno objavljeno u nulačetvorci. Fotka: mzec)
Predavanja kao podcastovi od mame:
o softverskim patentima (OGG, 80 MB)
o slobodnom softveru (OGG, 65 MB))
Linkovi:
Free Software Foundation: http://www.fsf.org/
GNU filozofija: http://www.gnu.org/philosophy/
FFII vijesti o softverskim patentima: http://wiki.ffii.de/SwpatcninoEn